Advokat za nasilničko ponašanje
Nasilničko ponašanje je izraz koji se u poslednje vreme često može čuti i pročitati u medijima kada se opisuje nečije ponašanje, međutim to ne znači da je ujedno izvršeno i krivično delo nasilničko ponašanje iz čl. 344 Krivičnog zakonika. Problem je što se u javnom diskursu povlači znak jednakosti između bilo kojeg ponašanja koje se može okarakterisati kao nasilničko i krivičnog dela čiji je to naziv. Ipak, još veći problem nastaje kad ne prave razliku oni organi koji bi trebalo da je znaju tj. tužilaštva i sudovi.
Sudska praksa je do sada pokazala da je zbog načina na koji su propisana obeležja krivičnog dela nasilničko ponašanje, vrlo lako pogrešiti kada se nečije nasilničko ponašanje kvalifikuje kao istoimeno krivično delo.
Advokat za krivično pravo zbog toga mora da prepozna da li se u radnjama za koje se tereti njegov klijent stiču obeležja krivičnog dela ili prekršaja, odnosno da li su uopšte ostvarena obeležja bilo kojeg kažnjivog dela. Naravno, potrebno je pažljivo analizirati i sve dokaze. U tom delu se ogleda i specifičnost krivičnog gonjenja za krivično delo nasilničko ponašanje, jer su najčešće presudni subjektivni dokazi tj. iskazi okrivljenih i svedoka
Nasilničko ponašanje kao prekršaj
Zakonom o javnom redu i miru, uređuje se javni red i mir na javnom mestu i utvrđuju se protivpravna dela protiv javnog reda i mira. Istim zakonom je propisano i značenje pojedinih izraza kao što su: javni red i mir, javno mesto, prekršaji protiv javnog reda i mira, svađa, vika, buka, dozvoljena jačina buke, uvreda (vređanje), vršenje nasilja, pretnja, tuča, nepristojno, drsko, bezobzirno ponašanje.
Prekršaji protiv javnog reda i mira koji bi se po načinu izvršenja mogli okarakterisati kao nasilničko ponašanje su:
- Svađa, vika i buka na javnom mestu (čl. 7)
- Nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje (čl. 8)
- Vređanje, vršenje nasilja, pretnja ili tuča (čl. 9)
Nasilničko ponašanje kao krivično delo
Krivično delo nasilničko ponašanje iz čl. 344 Krivičnog zakonika je svrstano u grupu krivičnih dela protiv javnog reda i mira. Samim tim je jasno da propisani prekršaji i krivično delo imaju za cilj zaštitu istih društvenih vrednosti. Osim toga, između prekršaja i krivičnog dela postoje sličnosti i u pogledu mogućih radnji izvršenja.
Osnovni oblik krivičnog dela čini onaj ko grubim vređanjem ili zlostavljanjem drugog, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajnije ugrožava spokojstvo građana ili teže remeti javni red i mir. Propisana je kazna zatvora do 3 godine.
Ugrožavanje spokojstva građana je najčešće posledica:
- Grubog vređanja
- Zlostavljanja drugog
- Vršenja nasilja prema drugom
Ugrožavanje spokojstva građana je najčešće posledica:
- Izazivanja tuče
- Drskog i bezobzirnog ponašanja
Teži oblik krivičnog dela postoji ako je delo izvršeno u grupi ili je pri izvršenju dela nekom licu nanesena laka telesna povreda ili je došlo do teškog ponižavanja građana. Propisana je kazna zatvora od 6 meseci do 5 godina.
Razlika između prekršaja i krivičnog dela
Osnovna razlika između prekršaja protiv javnog reda i mira i krivičnog dela nasilničko ponašanje se ogleda u posledici nasilničkog ponašanja. Zbog toga mnogi smatraju da je propisivanjem krivičnog dela želja zakonodavca bila da teži prekršaj izdigne na nivo krivičnog dela.
Posledice prekršaja mogu biti:
- ugrožavanje ili narušavanje javnog reda i mira,
- stvaranje uznemirenja ili ugrožavanje sigurnost građana,
- ometanje kretanja građana na javnim mestima
- ometanje ostvarivanja njihovih prava i sloboda,
- vređanje morala
- ugrožavanje opšte sigurnosti imovine,
- vređanje ili ometanje službenih lica
Posledice krivičnog dela mogu biti:
- Značajnije ugrožavanje spokojstva građana
- Teže remećenje javnog reda i mira
U svakom konkretnom slučaju potrebno je posebno proceniti da li je spokojstvo građana ugroženo „značajnije“, odnosno da li je javni red i mir „teže“ remećen. Kao kriterijumi za razlikovanje težine nastupele posledice najčešće se uzimaju vrsta nasilničkog ponašanja, prostor gde je izvršeno, vreme izvršenja, okolnosti pod kojima je izvršeno, broj oštećenih, trajanje i intenzitet ugrožavanja spokojstva građana tj. remećenja javnog reda i mira.
Sa stanovišta interesa okrivljenog, bitno je napomenuti da apsolutna zastara vođenja prekršajnog postupka nastupa nakon 2 godine od kada je prekršaj učinjen, dok apsolutna zastara vođenja krivičnog postupka za osnovni oblik krivičnog dela nastupa nakon 6 godina, a za teži oblik krivičnog dela nakon 10 godina od izvršenja krivičnog dela.
Ne donosite odluke bez pravnog saveta.
Advokat za krivično pravo Predrag Krstić pruža punu podršku i zastupanje u slučajevima nasilničkog ponašanja.
Zaštitite svoja prava na vreme.
